Odgovarajuća ishrana u slučaju žgaravice
Porcija muslija za doručak, ukusno pečenje za ručak, a između još poneka jabuka – želudac tokom dana ima mnogo posla. Sa svakim zalogajem potrebno je ponovo podstaći proizvodnju želučane kiseline. Kada taj sistem nije uravnotežen, nakon jela se javljaju višak kiselina i druge želučane smetnje. Kako se ove poteškoće mogu spriječiti? I šta je dio odgovarajuće ishrane u slučaju žgaravice?
Najbolji savjeti: Žgaravicu možete izbjeći pravilnom ishranom
Ako se nakon jela često suočavate sa žgaravicom i želučanim poremećajima uzrokovanim kiselinom, naročito obratite pažnju na ishranu. Svaka osoba obično drugačije reaguje na dijete i određene namirnice, pa je važno isprobati koja ishrana je najbolja za vas i vaš želudac.
Ipak, postoje neki opšti savjeti za ishranu kod žgaravice koje bi trebalo da poštuju svi koji imaju ovakve poteškoće. Od ovog trenutka, masna i začinjena hrana više ne bi trebala biti na jelovniku – ili bar ne tako često. Umjesto toga, izaberite namirnice koje se lako vare, kao što su riža, nemasno meso i povrće. Alkohol i nikotin bi trebalo potpuno izbaciti, jer povećavaju proizvodnju želučane kiseline.
Prekomjerna tjelesna masa kao faktor rizika
Gojaznost ne podstiče samo bolesti srca i krvnih sudova, već i razvoj žgaravice – posebno suvišne masne naslage u predjelu stomaka brzo pritiskaju želudac.
Određene namirnice mogu značajno povećati proizvodnju želučane kiseline. Zato takva jela smiju da se konzumiraju samo u malim količinama i veoma rijetko kod ljudi koji imaju problema sa žgaravicom. Neke od njih su, na primjer:
//gazirana pića;
//kafa;
//sokovi;
// voćni čajevi;
//slatkiši;
//bijeli hljeb i tost;
//proizvodi od masnog mesa i kobasice;
//veoma kiselo voće, kao što su kivi, mandarine ili višnje;
//mahunarke;
//peciva;
//masni mliječni proizvodi;
//gotova jela.
Većina oboljelih dobro podnosi integralne proizvode, namirnice sa niskim sadržajem masti i kiselina, kao i negazirana i nezaslađena pića.
Određene navike mogu izazvati probleme sa želucem nakon jela.
Ipak, na vašu sklonost žgaravici ne utiče samo ono što jedete – važnu ulogu ima i način na koji jedete. Prednost manjih obroka raspoređenih tokom dana je ta što želudac nije preopterećen, pa može mirno da vari hranu.
Preporučuje se i da dva do tri sata pre spavanja ili vježbanja ne jedete ništa. I posljednji savjet: ne jedite prebrzo. Polako, ali sigurno – to važi i za vaš želudac. Ako velika količina hrane prebrzo dospije u želudac, on će reagovati proizvodnjom velikih količina kiseline.
Uticaj ishrane na nastanak želučane kiseline
Želudac proizvodi želučani sok tokom cijelog dana – i bez spoljnog pokretača. Želučana kiselina, s druge strane, nastaje tek kada osoba unese hranu u organizam. Stoga nije potrebno da dijelovi obroka dospijju u želudac: čulni nadražaji, kao što su pogled na ukusnu hranu ili njen miris, sasvim su dovoljni da pokrenu proizvodnju u želucu.
Glavni razlog zašto se želučana kiselina ne izlučuje neprekidno jeste njena agresivnost. Ako bi duže vrijeme bila prisutna u želucu bez pravog zadatka, mogla bi izazvati velika oštećenja. Postoji više zaštitnih mehanizama za sprječavanje oštećenja želučanog zida tokom probave:
// Želučana sluz sprječava da želučana kiselina dođe u neposredan kontakt sa zidom želuca.
//Sluzokoža želuca izlučuje bikarbonat koji je sastavni dio želučane sluzi i doprinosi neutralizaciji želučane kiseline.
Zbog toga je za ćelije sluzokože želuca karakteristična velika moć samoliječenja – manja oštećenja se redovno otklanjaju, a stare i dotrajale ćelije sluzokože se obnavljaju. Krvotok podstiče i tzv. hormon zaštite želuca (prostaglandin E2).
Ipak, ni ovi zaštitni mehanizmi ne mogu učiniti ništa protiv prekomjerne proizvodnje želučane kiseline. Neke namirnice mogu pokrenuti tu prekomjernu proizvodnju. Njihovo konzumiranje podstiče nastanak kiseline i samim tim je odgovorno za žgaravicu. Sa problemima sa želucem ne treba se pomiriti tek tako: Rupurut® može da veže suvišnu kiselinu, štiti sluzokožu i pruža joj podršku u njenom prirodnom funkcionisanju.
