Želučana kiselina – pomoć pri probavi počinje u želucu
Samo žvakanje nije dovoljno za zadovoljavajuću razgradnju hrane. Želučana kiselina djelimično nabrekne bjelančevine, što olakšava njihovu dalju razgradnju. Kiseli želučani sok ima baktericidno dejstvo, uništavajući sve patogene koje unesemo hranom. Šta se dešava kada dođe do prekomjernog izlučivanja želučane kiseline? Uzroci prekomjerne proizvodnje mogu biti različiti.
Kako djeluje želučana kiselina?
Želučani sok (probavna tečnost želuca) sadrži više različitih sastojaka:
// želučanu kiselinu (hlorovodoničnu kiselinu),
//pepsinogen (koji se aktivira u pepsin uz pomoć želudačne kiseline),
//mucine,
// intrinzični faktor (važan za apsorpciju vitamina B12),
//vodu.
Kada dođe u želudac, sažvakana hrana je već prilično razdrobljena i pomiješana sa pljuvačkom, ali to nije dovoljno za optimalno iskorištavanje njenih sastojaka. Zato je prisutna želučana kiselina – ona razgrađuje hranu i priprema je za dalju probavu. Želučana kiselina ima pH vrijednost između 2 i 4, a kada je stomak prazan, iznosi između 1 i 1,5.
Još jedna korist želučane kiseline
Hrana koja dospijeva u želudac može sadržavati razne patogene. Želučana kiselina ih uništava prije nego što mogu izazvati ozbiljnije probleme u organizmu – patogeni obično ne preživljavaju u kiseloj sredini kakva je u želucu.
Želučanu kiselinu proizvode parijetalne ćelije sluzokože želuca. Da bi se sprječilo da kiselina napadne sluzokožu, njene komponente se oslobađaju tek kada tijelo procjeni da je želučana kiselina potrebna. Tijelo obično proizvodi onoliko želučane kiseline koliko je potrebno za varenje unijete hrane.
Ovu proizvodnju pokreće više nadražaja:
//sama pomisao na predstojeći obrok,
//čulna opažanja, kao što su izgled ili miris hrane,
//neposredan kontakt hrane sa sluzokožom želuca.
Kada želučana kiselina završi svoj posao u želucu, zajedno sa sadržajem želuca prelazi u crijevni sistem. Tamo se dodaju slijedeći probavni sokovi koji neutrališu želučanu kiselinu i dodatno razgrađuju unijetu hranu.
Prekomjerno izlučivanje želučane kiseline – kada tijelo proizvodi previše želučane kiseline
Ako dođe do neuravnotežene proizvodnje želučane kiseline, to često ima neprijatne posljedice. Previše kiseli sadržaj želuca može uzrokovati simptome kao što su žgaravica, vraćanje kiselog sadržaja u jednjak, bolovi u želucu ili mučnina i osjećaj sitosti. Uzroci su raznovrsni:
//materije kao što su kafa, nikotin i alkohol,
//stres,
// veoma masna ili kisela hrana,
// namirnice koje povećavaju proizvodnju kiseline (kao što su citrusi, mahunarke i bijeli hljeb),
// neki lijekovi, kao što su lijekovi protiv bolova,
// infekcija bakterijom Helicobacter pylori (može izazvati upalu sluzokože želuca i čireve dvanaestopalačnog crijeva),
// bolesti kao što je hormonska neravnoteža.
Kod osoba sa ovim poteškoćama, sadržaj želuca je veoma kiseo, posebno u vezi sa žgaravicom i bolovima u želucu, što može dovesti do raznih problema i ograničenja. Simptomi se mogu liječiti posebno otklanjanjem uzroka. Kada se utvrdi uzrok i liječi, proizvodnja želučane kiseline se obično smiruje. Pomaže i uzimanje lijekova, kao što je Rupurut®, koji neutrališe želučanu kiselinu i ublažava tegobe, kao što su žgaravica, čir na želucu i refluks kiseline.
Dodatne informacije:
Međutim, i kada se proizvodi premalo želučane kiseline, mogu nastati poteškoće – ako nema dovoljno želučane kiseline, hrana se ne razgrađuje dovoljno, što pogoduje razvoju mikroba. Kod pogođenih se to obično manifestuje povećanom sklonošću ka bakterijskim infekcijama probavnog sistema, nadimanju i simptomima manjka određenih materija.
